Skip to content

Akademija za industrijski razvoj: digitalna transformacija

U Zagrebu se 20. i 21. veljače održala dvodnevna radionica o digitalnoj transformaciji u sklopu Akademije za industrijski razvoj – obrazovnog programa koji zajednički provode konzultantska tvrtka Apsolon i Hrvatska gospodarska komora. Predavači na radionici bili su dr. Joe Peppard, konzultant za digitalnu transformaciju s istraživačkom afilijacijom na MIT Sloan School of Business, te Nataša Ćurić Martinčević starija partnerica i financijska direktorica Apsolona.

Edukatori su kombinirali teoriju, primjere i studije slučaja da bi polaznicima detaljno približili koncept digitalne transformacije i time omogućili dublje i kritičko razumijevanje kako samog koncepta tako i poslovne stvarnosti u kojoj djelujemo. Naime, kada se govori o digitalnoj transformaciji najčešća prva asocijacija je IT, odnosno primjena digitalnih tehnologija. Nasuprot tome, Peppard i Ćurić Matinčević inzistirali su na tome da se digitalna transformacija ne tiče u tolikoj mjeri tehnologije koju koristimo, koliko se tiče poslovnog modela. Ona podrazumijeva napuštanje analognog poslovnog modela koji počiva na lancima opskrbe, proizvodnje i vrijednosti, u korist platformskog koncepta odnosa između poslovnih aktera.

Put od tradicionalnog poslovanja, odnosno analognih poslovnih modela u kojima su osnovane gotovo sve firme osim onih koje pripadaju u kategoriju proizvođača softvera, do digitalnih poslovnih modela podrazumijeva duboke zahvate na područjima organizacije poslovanja i odnosa s kupcima. Ti zahvati tiču se infrastrukture poslovanja, pojednostavljivanja poslovnih procesa, promjene kulture i obrazaca rada te, naposljetku, transformacije iz hijerarhizirane u platformsku strukturu.

Primarni pokretač svih promjena koje su nužne u sklopu procesa digitalne transformacije, zbog njezine obimnosti, nisu – kao što se uvriježeno misli – tehnologije, već su to – kako su naglašavali Peppard i Ćurić Martinčević – informacije. Menažment informacija, osiguravanje njihovog protoka i njihovo korištenje za poboljšanje poslovanja i povećanje prihoda, koje se naziva digitalnom dividendom. Ispravno korištenje tehnologije u kontekstu digitalne transformacije, dakle, korištenje je kao sredstva koje zadovoljava neku potrebu, a potrebu identificiramo prepoznavanjem načina na koje možemo koristiti informacije koje smo prikupili i kojima raspolažemo. Naravno, postoje primjeri digitalnih transformacija koje su se centrirale oko uvođenja digitalnih tehnologija bez znatne promjene poslovnog modela – njih se naziva „digital lipstick“, odnosno digitalnim šminkanjem.

Ukoliko, pak, provedemo digitalnu transformaciju temeljem dobre strategije i uz predanost cilju transformacije poslovanja, ona će – što nam pokazuju brojni primjeri, među kojima i neki, recimo Njuškalo, iz Hrvatske – donijeti unaprijeđene poslovne rezultate i promijeniti odnose na tržištu.