Vrijednost digitalne transformacije nije u softverskim i hardverskim, IoT, Industry 4.0, AI i sličnim rješenjima koja će na kraju biti implementirana u pojedinom poduzeću. Prava vrijednost digitalne transformacije ogleda se u povećanju vrijednosti poslovanja interno i eksterno. Interno ćemo to vidjeti kao optimizaciju poslovnih procesa, povećanje zadovoljstva zaposlenih, skraćivanje vremena potrebnog za isporuku proizvoda ili usluga te efikasnije prilagodbe promjenjivim tržišnim okolnostima. Eksterno ćemo to vidjeti kao povećanje zadovoljstva kupaca, veću prilagođenost naših proizvoda/usluga njihovim potrebama i priliku za povećanje prometa. U ovom blogu bavit ću se benefitima koje digitalna transformacija može donijeti mikro i malim poduzećima.
Piše: Luka Matić, luka@nep-054.hr
Suboptimalni poslovni procesi i greške u radu mikro i malih poduzeća puno više bole u odnosu na slične ishode u srednjim, a pogotovo velikim poduzećima. To je, uostalom, specifičnost poduzeća od svega nekoliko do nekoliko desetaka zaposlenih. Istovremeno, mikro i mala poduzeća u pravilu imaju podrazvijene upravljačke funkcije – a među njima i funkciju optimizacije poslovnih procesa.
Da bismo shvatili kakve veze imaju optimizacija poslovnih procesa i digitalna transformacija moramo debunkati vrlo rasprostranjeni mit – onaj da se digitalna transformacija primarno tiče implementacije digitalnih rješenja. Istina je drugačija. Ako u digitalnoj transformaciji prevelik naglasak stavimo na digitalna rješenja, povećavamo rizik da transformacija ne uspije. Digitalna rješenja ne donose vrijednost sama po sebi jer glavninu poslovnih operacija i dalje provode i/ili kontroliraju ljudi. Zato je važno da digitalna rješenja biramo prema tome kakve poslovne procese želimo provoditi s postojećim i, eventualno, novim zaposlenicima.
Fokus digitalne transformacije je na optimizaciji poslovnih procesa bez obzira na to da li se radi o malom, srednjem ili velikom poduzeću. Bez obzira na veličinu organizacije, redovito u praksi vidimo da su se poslovni procesi razvijali nekontrolirano, i da su često ovisili o trenutku inspiracije ili snalažljivosti pred nekim poslovnim ciljem, izazovom ili problemom. Međutim, čim u organizaciji postoji više od jednog tima ili više od jednog odjela koji rade na ovaj način, dolazi do neujednačenosti u poslovnim procesima i praksama. Ako se koriste istim tehnologijama i aplikacijama, koriste ih na različite načine. Komunicira se različitim kanalima, a poslovni podaci se skladište u različitim formatima i koriste na različite načine. To dovodi do zbunjivanja, otežava suradnju među timovima/odjelima i otežava stvaranje redundancija unutar organizacije.
Kod planiranja digitalne transformacije osnova je mapa poslovnih procesa koje utvrđujemo dijelom promatranjem, a dijelom kroz razgovor sa zaposlenicima koji u tim procesima sudjeluju. Nakon toga s relevantnim stakeholderima (vlasnicima,upravljačkom strukturom, ključnim kupcima) definiramo željena unaprjeđenja. Ta unaprjeđenja tvorit će ciljeve digitalne transformacije. Tek kad ih imamo definirane kao ciljeve, preći ćemo na to da nalazimo metode kojima ćemo ih postići. Dakle, nećemo reći uvest ćemo digitalna rješenja X i Y, nego ćemo reći želimo pronaći digitalna rješenja koja će nam omogućiti poboljšanja poslovnih procesa Z i W.
Međutim, čak i kad smo pronašli digitalna rješenja koja odgovaraju poslovnim ciljevima – bilo da su ta rješenja off-the-shelf ili rađena po mjeri – i dalje je potrebno implementirati ih. Implementacija pritom nije samo instalacija novih softverskih (i hardverskih) rješenja, nego i njihova integracija u svakodnevni rad te prateća promjena radnih procesa. Upravo na ovom koraku najćešće se događaju problemi i pucaju digitalne transformacije. Uzrok je jednostavan – ljudi teško mijenjaju navike. Zbog toga i kažemo da digitalna transformacija nije stvar digitalnih rješenja, nego stvar ljudi koji će ta rješenja koristiti.
Strategija digitalne transformacije stoga se neće baviti samo digitalnim rješenjima. Upravo suprotno, proces izrade strategije polazit će od analize postojećeg stanja i postojećih resursa. Pritom ćemo mjeriti različite pokazatelje: od zadovoljstva zaposlenih i zadovoljstva kupaca, preko efikasnosti procesa proizvodnje i isporuke proizvoda i usluga kupcima, do sposobnosti poduzeća da uvede inovacije u svoje poslovne procese ili proizvode i usluge koje isporučuje.
U drugom koraku promatrat ćemo gdje različiti stakeholderi vide prostor za napredak. Što bi bila najznačajnija unapređenja za kupce, što za upravu, što za zaposlenike. Na taj način ćemo ugrubo definirati prostor mogućih poboljšanja. U tom prostoru postavljamo cilj digitalne transformacije – promjenu koju organizacija želi postići u nekom duljem periodu i koja će služiti kao Sjevernjača prema kojoj se može orijentirati pri donošenju odluka oko kojih postoji dvojba.
Budući da smo odmah na početku definirali gdje organizacija trenutno jest, u trećem koraku ćemo ocrtati put koji treba proći da bi dosegla svoj željeni cilj. Kao markere na tom putu artikulirat ćemo ciljeve za razdoblja od tri do šest mjeseci. Naposljetku, posljednji element strategije koji definiramo bit će metrike uspješnosti, metode i učestalost evaluacije napretka.
Sjajnu priliku u sektoru mikro, malih i srednjih poduzeća predstavlja trenutno aktivni Vaučer za izradu strategije digitalne transformacije. Naime, ovaj vaučer nudi do 9.990 eura bespovratnih sredstava za pokrivanje do 60% troška izrade strategije. Ukoliko ste zainteresirani za ovaj vid unaprjeđenja svojeg poslovanja, javite se meni na luka@nep-054.hr ili nekome od kolegica i kolega koji su također u Katalogu pružatelja usluga za izradu strategije digitalne transformacije.