Skip to content

Kako se pripremiti za korištenje EU fondova?

Već dvije godine u medijima čitamo o pustim milijardama eura koje će se sliti u Hrvatsku iz novog proračuna EU. U iščekivanju operativnih programa koji će definirati korištenje tih fondova za razdoblje 2021-2027, probao sam za polaznike PUMA webinara u HUP-ovom osječkom uredu sistematizirati neke korisne smjernice.

Piše: Luka Matić

Za Evropsku uniju, fondovi su instrumenti kojima ostvaruje ciljeve svojih javnih politika. Za korisnike, bez obzira je li riječ o poduzetnicima, neprofitnim organizacijama ili tijelima javne vlasti, oni su izvor kapitala potrebnog za realizaciju vlastitih strateških i operativnih ciljeva. U pravilu je riječ o najjeftinijem izvoru financiranja razvoja novih proizvoda ili usluga, izgradnje infrastrukture ili nabave potrebne opreme.

Gdje ćemo naći informacije?

Budući da sam u ranijem blogu na temu *EU fondovi 2021-27: što očekivati? pisao o iznosima i operativnim programima kroz koje će se sredstva dodijeljivati – ovdje ću se usredotočiti na metode pripreme za učinkovito privlačenje sredstava. Prva stvar je osigurati si učinkovito i pravovremeno praćenje prilika za financiranje. Više od polovice EU sredstava dodijeljuje se kroz pet fondova (kohezijski; regionalni razvoj; socijalni; poljoprivredni za ruralni razvoj; za pomorstvo i ribarstvo) koje zajednički zovemo strukturnim i investicijskim fondovima. Javni pozivi za sredstva koja se iz tih fondova dodijeljuju u RH na jednom se mjestu mogu naći na web stranici strukturni fondovi. Uz to, sljedećih nekoliko godina bit će dostupna i sredstva iz fonda za oporavak i otpornost, čiji će se javni pozivi i natječaji objavljivati na web stranici Nacionalnog plana za oporavak i otpornost.

Uz javne pozive i natječaje koji se provode u Hrvatskoj, ima i onih koji se provode na razini cijele EU. Za te je pozive i natječaje ključno mjesto informiranja EU Funding & Tenders Portal koji objedinjuje podatke o svim EU programima financiranja. Kako su financijska sredstva dostupna i za projekte prekogranične i međunarodne suradnje, važno mjesto za informiranje je portal programa Interreg. Primjerice, trenutno je raspisan prvi poziv za projektne prijedloge programa Interreg Central Europe koji, uz Hrvatsku, obuhvaća Austriju, Češku, Mađarsku, Poljsku, Slovačku, Sloveniju te pojedine regije Italije i Njemačke. Iako nije EU fond – za one prijavitelje koji se bave inovacijama te istraživanjem i razvojem, važno je navesti i mrežu EUREKA , koja u suradnji s Evropskom komisijom provodi program poticanja inovacija Eurostars. Naposljetku, dostupna su i sredstva iz fondova zemalja EEA koje nisu članice EU, kao što je program Croatia – Business Development and Innovation.

Kako se pripremati?

U pripremi za financiranje iz fondova, važno je imati na umu da je za privlačenje sredstava nužno koristiti ih u strateškom okviru razvoja prijavitelja. To, drugim riječima, znači da priprema za prijavu na javne pozive za bespovratna sredstva počinje puno prije nego se konkretan poziv raspisuje te da redovno funkcioniranje prijavitelja ne ovisi o rezultatima pojedinog poziva. Po tome se ova sredstva razlikuju od bitno dostupnijih sredstava za razvoj poduzetništva koje dodijeljuju gradovi i županije.

Priprema za EU fondove zahtijeva da prijavitelj ima barem okvirni strateški plan. O važnosti strategije i kako je izraditi pisao sam na primjeru Nacionalne razvojne strategije ovdje. Kad imate strateški okvir, onda se pristupa artikulaciji projektne ideje – kao koraka prema realizaciji nekog od strateških ciljeva. Za poduzetnike, projektna ideja će biti usmjerena na rast i razvoj poslovanja na različite načine – uvođenjem nove tehnologije, početnim ulaganjem u izgradnju/kupovinu i opremanje novog pogona, promjenom metodologije rada u skladu sa ciljevima zelene i/ili digitalne transformacije, ili osmišljavanjem novih proizvoda i usluga.

Drugi je korak pripreme slaganje barem okvirne financijske konstrukcije investicije i postavljanje konkretnih poslovnih ciljeva. Slaganje financijske konstrukcije – barem za strukturne i investicijske fondove – bit će u novom razdoblju znatno lakše zbog nove regionalne karte potpora i povećanjem udjela bespovratnih sredstava za prijavitelje iz regije Panonske Hrvatske za 25% u odnosu na dosadašnje potpore, što znači da u novom razdoblju mikro i mali poduzetnici mogu računati na 70% udjela bespovratnih sredstava u investiciji, srednji na 60%, a veliki na čak 50%.

Naposljetku, kada znate u što i zašto želite investirati te kada okvirno imate projekciju povrata na tu investiciju, lako je među otvorenim programima pronaći izvor financiranja investicije i započeti izradu prijave. Pritom se ne treba ograničavati samo na bespovratna sredstva.

Zajmovi i krediti – zašto ne?

U pojedinim slučajevima pogotovo poduzetnici čije poslovanje raste imaju relativno hitnu potrebu za investicijom i nemaju na raspolaganju vrijeme potrebno za čekanje do ugovaranja i početka provedbe projekta financiranja bespovratnim sredstvima. Naime, postupci dodjele bespovratnih sredstava – od najave i raspisa do ugovaranja i početka provedbe projekata – često traju barem tri do četiri kvartala. S druge strane, rokovi za odobrenje zajmova i kredita sufinanciranih iz evropskih fondova bude i do dva ili tri puta kraće.

U Hrvatskoj, za potrebe manjih investicija, imamo vrlo dobre ESIF zajmove u ponudi HAMAG-BICRO ili kreditne linije u ponudi HBOR-a. Ovi zajmovi s kamatnom stopom do 0,5% godišnje ili krediti s kamatnom stopom do 3% povoljniji su izvor financiranja od kredita poslovnih banaka, a za realizaciju je potrebno kraće vrijeme od rokova realizacije bespovratnih potpora.

Uostalom, za novo financijsko razdoblje najavljen je i inovativni hibridni instrument – o kojemu više detalja tek očekujemo. Bila bi riječ o sredstvima EU fondova koja bi se dodijeljivala kao krediti, međutim bi se ovisno o poslovnim rezultatima i postizanju indikatora važnih za ostvarenje javnih politika dio glavnice pretvarao u bespovratna sredstva.

U svakom slučaju, odabir fonda i načina financiranja investicije razlikovat će se od investitora do investitora te od investicijskog projekta do investicijskog projekta jer nema one size fits all rješenja. Utoliko, kada se odlučite da želite ići u investiciju, korisno je obratiti se za savjet nekoj od poduzetničkih potpornih institucija ili konzultantskih tvrtki okupljenih u udrugu profesionalaca za EU fondove HUP EUPRO.