Unazad dvije godine, sve slavonske županije i pojedini veći gradovi na godišnjoj razini raspisuju javne pozive putem kojih dodijeljuju sredstva za razvoj i unapređenje poslovanja. Pročitajte pregled tih mjera i praktične upute za lakše prijavljivanje na javne pozive.
Piše: Luka Matić
Sve slavonske županije u posljednje su dvije godine počele redovito objavljivati godišnje javne pozive na kojima dodjeljuju sredstva mikro, malim i srednjim poduzećima (MSP) za projekte razvoja i unapređenja poslovanja. S obzirom na to da su ti natječaji relativno novi, mnogi poduzetnici – pogotovo oni najmanji – još ih ne koriste optimalno. Stoga ću u ovom postu prikazati najvažnija obilježja tih javnih poziva te ponuditi nekoliko praktičnih savjeta koji mogu poboljšati šanse za dobivanje potpora.
Naime, baš zbog toga što su ti natječaji relativno novi, poduzetnici nemaju rutinu prijavljivanja. Stoga raspisivanje natječaja znaju dočekati nespremni, što produljuje vrijeme potrebno za prijavu i smanjuje šanse za dobivanje poticaja jer se oni dodijeljuju metodom najbržeg prsta.
Kako izgledaju javni pozivi za poduzetnike?
Javni pozivi za razvoj i unapređenje poslovanja u pet slavonskih županija omogućuju MSP-ima s njihovog područja da ostvare sufinanciranje manjih investicija bespovratnim sredstvima i na taj način poboljšaju svoje poslovne rezultate. Od županije do županije iznosi potpora variraju u iznosu od maksimalno 15.000,00 kuna u Virovitičko-podravskoj do maksimalnih 50.000,00 kuna u Brodsko-posavskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Intenziteti potpora također variraju, od 25% do 50% vrijednosti investicije bez PDV-a.
Prihvatljivi prijavitelji su u svim županijama mikro, mala i srednja poduzeća, bez obzira na to jesu li registrirani kao obrti, trgovačka društva ili zadruge. Kada je riječ o prihvatljivim djelatnostima, ovi natječaji uglavnom preferiraju područje C NKD-a, dakle prerađivačku industriju. Primjer za to je javni poziv Osječko-baranjske županije, koji za poduzeća iz područja C pruža 50% intenziteta potpore do maksimalnog iznosa potpore od 50.000,00 kuna, dok za ostale djelatnosti predviđa 25% intenziteta u maksimalnom iznosu od 25.000,00 kuna.
Osim iznimno, ovi javni pozivi su refundacijski, odnosno takvi da se prijavljuju već izvršena plaćanja.
Prihvatljivi troškovi odnose se na ulaganja u strojeve, alate i opremu (uključujući informatičku) i ulaganja u opremanje i/ili renoviranje poslovnog prostora. Također, često su prihvatljivi i troškovi marketinga, poput onih za istraživanje tržišta, dizajn proizvoda, izradu promotivnih materijala ili izradu web stranica. Naposljetku, potpore se dodijeljuju i za sudjelovanje na sajmovima u vidu subvencije troškova kotizacija.
Kako povećati šansu za dobivanje potpora?
Prvi i najbolji savjet kojeg se možete držati je da investiciju, makoliko mala bila, treba planirati. Pritom treba uzeti u obzir javne pozive za koje ste prihvatljivi prijavitelji. Nekome će to biti samo javni poziv županije, a netko će moći povući sredstva i od svojeg grada ili općine. Kada vidite za koje ste javne pozive prihvatljiv prijavitelj, onda treba provjeriti s kojim ste troškovima prihvatljiv prijavitelj te u kojem vremenskom okviru su troškovi prihvatljivi. Primjerice, na natječajima Osječko-baranjske županije prihvatljivi su troškovi nastali nakon zatvaranja prethodnog natječaja. No različite županije imaju različita razdoblja prihvatljivosti, pa su tako na natječajima Vukovarsko-srijemske županije i Brodsko-posavske županijeprihvatljivi bili samo troškovi nastali u ovoj godini. Istovremeno, Požeško-slavonska županija prihvaća na javnom pozivu za 2021. godinu troškove nastale počevši od 1. prosinca 2020. godine. Nadalje je, kod planiranja investicije i njezine prijave, važno znati na koji se način potpora dodijeljuje, s kojim intenzitetima i u kojem iznosu te kroz koji postupak. Kako sam napisao ranije, i ovdje su varijacije dosta velike pa je dobra informiranost korisna kako bi se maksimizirale šanse za dobivanje potpore.
Drugi je savjet da plaćanja vršite putem transakcijskog računa ili, ako je baš potrebno, kartično, odnosno da pod svaku cijenu izbjegavate gotovinsko plaćanje. Razlog ovome je što tijelu koje dodijeljuje potporu morate dokazati plaćanje sredstvima prijavitelja fakturom i izvodom prometa po računu. Stoga se plaćanja gotovinom ne prihvaćaju.
Treće je da je dobro izbjegavati kupovinu na rate gdje god je to moguće jer neka tijela koja dodijeljuju potpore neće prihvatiti kao trošak onaj dio iznosa koji nije otplaćen u trenutku prijavljivanja. Time se izravno smanjuje iznos moguće potpore. Da ovaj način plaćanja bude još nepovoljniji, dio iznosa koji je još uvijek u otplati nećete moći prijaviti na sljedećem javnom pozivu, zato što faktura po datumu izdavanja neće ulaziti u razdoblje prihvatljivosti troškova.
I četvrti savjet je vodite vlastitu evidenciju troškova i digitalno arhivirajte dokumentaciju. U praksi, najbolje je nakon svakog plaćanja vezanog uz investiciju zajedno fajlirati fakturu i izvod, kako biste u trenutku raspisivanja natječaja mogli brže reagirati. Preporučljivo je evidenciju i arhivu voditi digitalno, u cloud servisu koji inače koristite, kako bi vam u svakom trenutku bila dostupna.