Piše: Luka Matić
Position paper COVID – 19 ZAJAM ZA OBRTNA SREDSTVA i njegova primjenjivost na mikro i mala poduzeća nastao je sa svrhom prilagodbe linije zajmova za obrtna sredstva mikro i malim poduzećima, koja su najteže pogođena COVID-19 krizom. Paper je pisan za potrebe Udruženja računovođa HGK, a o njemu je izvijestio Poslovni dnevnik.
U ovom position paperu iznosimo prijedloge za izmjenu kriterija prihvatljivosti za COVID-19 zajmove za obrtna sredstva, kako bi taj program povećao učinkovitost u cilju očuvanja radnih mjesta i održanja poslovanja u kategoriji mikro i malih poduzeća. Predlažemo tri izmjene programa: 1) da se kriterij pada prometa za mikro poduzeća snizi sa 60% na ne više od 30%; 2) da se prijaviteljima omogući da pad prometa dokazuju po vlastitom izboru kvartalno ili godišnje; 3) da se uvede zaštitna kvota za mikro poduzeća.
Paper je podijeljen u tri sekcije. U prvoj, naslovljenoj „Opis konteksta” ukratko smo opisali globalne ekonomske mehanizme i posljedice COVID-19 krize. Pritom smo se fokusirali na sektor MSP-a, a unutar njega posebno na mikro poduzeća kao i najbrojnija i najmanje otporna na krizu. U drugoj sekciji, naslovljenoj „COVID-19 zajam za obrtna sredstva”, analizirali smo dosadašnju primjenu predmetnog programa zajmova te istaknuli što vidimo kao probleme u njegovoj primjeni, s posebnim fokusom na mikropoduzeća. U trećoj sekciji, „Prijedlog izmjena programa” naveli smo tri prijedloga izmjena programa COVID-19 zajmova te opisali koje bi konkretne pozitivne promjene nastupile privaćanjem pojedinih izmjena. Naposljetku smo naveli korištenu literaturu i izvore podataka korištenih u analizi.
1. Opis konteksta
Prema inicijalno objavljenim podacima o korisnicima mjere Očuvanje radnih mjesta, 91,78% korisnika potpore bila su poduzeća do 10 zaposlenih radnika, koja su koristila potporu za 40,15% od ukupnog broja radnika. To otprilike odgovara strukturi hrvatskog gospodarstva u kojemu mikro poduzeća čine 90,9% svih subjekata u kategoriji „nefinancijskog poslovnog gospodarstva”, odnosno tzv. realnom sektoru (DZS 2020; podatak je za 2018. godinu). Prema istom izvoru, ova poduzeća zapošljavala su u 2018. godini 28,3% radnika zaposlenih u realnom sektoru. Kad se mikro poduzećima pridodaju mala poduzeća, onda oni zajednički čine 98,5% poslovnih subjekata, a zapošljavaju ukupnih 49,9% radnika u realnom sektoru. Prema podacima udruge GONG (2020) na dan objave podataka o korisnicima mjere Očuvanja radnih mjesta, poduzeća do 50 zaposlenih radnika činila su 98,77% poduzeća kojima je dodijeljena potpora, a te su potpore koristili za 65,20% od ukupnog broja radnika za koje je korištena potpora. Dakle, može se reći da su mikro i mali poduzetnici među korisnicima mjere Očuvanje radnih mjesta prezastupljeni u odnosu na njihov udio u općoj strukturi gospodarstva. Prema informacijama koje je ponudio OECD , na razini svih članica OECD-a, MSP-i zapošljavaju dva od tri radnika i privređuju oko polovice BDP-a. Također su „nadzastupljeni u sektorima najpogođenijima lockdownom, pogotovo turizmu, maloprodaji, profesionalnim uslugama, građevini i prometu”. (Kamal-Chaoui, 2020) U razdoblju od veljače do lipnja 2020. godine OECD je proveo istraživanje utjecaja krize na poslovanje mikro, malih i srednjih poduzetnika. Ono je pokazalo da diljem zemalja članica OECD-a MSP-i doživljavaju ozbiljne poteškoće u poslovanju. Uslijed poremećaja na tržištima nabave i prodaje, poremećaje lanaca vrijednosti i opskrbe, većina MSP-a iskusila je probleme s likvidnošću. Ugroženi MSP-i očekivali su da bi bez ekstenzivne pomoći svojih država mogli preživjeti negdje u rasponu od mjesec do tri mjeseca (Kina, SAD, UK, Kanada), ili ne dulje od šest mjeseci (R. Koreja, SR Njemačka). U nizu zemalja, MSP-i procjenjuju i da će im poslovanje biti ugroženo u 2021. godini (npr. Belgija, Novi Zeland). (OECD, 2020: 5-6) Kasnija istraživanja, koja nisu provođena sistematski na razini svih zemalja članica OECD-a, pokazala su rast optimizma. Anegdotalno, taj rast optimizma možemo potvrditi i na ograničenim uzorcima u Hrvatskoj, za razdoblje između dvaju valova COVID-19 krize. Prema OECD-ovoj procjeni, kriza uzrokovana pandemijom ugrozit će preko polovice radnih mjesta u MSP-ima, od čega barem trećinu u mikropoduzećima. Isto potvrđuju i podaci Međunarodne organizacije rada (ILO). U skladu s poteškoćama u kojima su se MSP-i našli, zemlje članice OECD-a plasirale su razne antikrizne mjere. One su, prema izvještajima kojima raspolažemo, bile slične mjerama koje su plasirane i u Hrvatskoj. Dakle, jednokratna i/ili višekratna isplata novčane pomoći, odgoda ili otpis javnih davanja i krediti za likvidnost. Međutim, još nije provedena sveobuhvatna elaboracija mjera pomoći. To je razumljivo jer kriza još uvijek traje i mjere su još uvijek na snazi. Međutim, postoje procjene prema kojima same mjere za ublažavanje krize neće biti dovoljne za oporavak. Štoviše, u postojećim pregledima navodi se očekivanje da će se sektor MSP-a, s naglaskom na mikropoduzeća, oporavljati sporijom stopom od ostatka ekonomije.
2. COVID-19 zajam za obrtna sredstva
COVID-19 zajam za obrtna sredstva dosad je prošao kroz dije iteracije. U prvoj, u proljeće 2020. godine, omogućavani su zajmovi u iznosu do 750.000 kuna uz godišnju kamatu 0,25%, s rokom korištenja od šest mjeseci i najduljim rokom otplate od pet godina, uključujući mogući poček do 12 mjeseci. U drugoj iteraciji maksimalni iznos smanjen je na 380.000 kuna, dok su ostali uvjeti ostali jednaki. Što se uvjeta prihvatljivosti tiče, za program su se u prvoj iteraciji kvalificirali poslovni subjekti koji su ostvarili pad od najmanje 20% u odnosu na 2019. godinu. U drugoj iteraciji postotak pada prometa potreban za kvalificiranje za ovaj program porastao je na 60%, uz uvođenje alternativnog kriterija „zatvoren Odlukom Stožera Civilne zaštite”. Kasnijom modifikacijom (siječanj 2021) kriterij pada prometa snižen je na 20% za poduzetnike iz jedinica regionalne samouprave razvrstanih u 1. skupinu po indeksu razvijenosti i Zakonu o regionalnom razvoju.
Obje iteracije sa sobom su nosile svoje probleme u provedbi programa.
U proljeće 2020. godine, fond za zajmove za obrtna sredstva iskorišten je u vrlo kratkom roku od svega mjesec dana. Relativno visok maksimalan iznos zajma, kao i relativno nizak uvjet pada prometa uvjetovali su relativno brzu dinamiku iskorištavanja programa. Budući da pregled korisnika mjera pomoći koji je objavio HAMAG-BICRO ne uključuje razvrstavanje korisnika po veličini, u trenutku pripreme ovog dokumenta nije moguće verificirati tezu da takva struktura programa nije išla na ruku mikro i malim poduzećima, za koja smo ranije ustanovili da su među najpogođenijima krizom. Ono što možemo potvrditi jeste da je COVID-19 zajam za obrtna sredstva, prema istom izvoru podataka, koristilo svega 14 poduzeća iz šest najnerazvijenijih županija, a među njima samo dva obrta i jedan j.d.o.o. Brza dinamika iskorištavanja nije išla u korist najmanjim poduzećima, koja su bila najpogođenija krizom. Naime, poznato je da mikro poduzeća imaju rudimentarno zastupljenu funkciju strateškog planiranja u upravljanju poduzećem. U skladu s tim, u izvanrednim situacijama kao što je bilo proljetošnje izbijanje epidemije i lockdownn sredinom ožujka, mikropoduzećima koja nisu imala strategiju adaptacije na krizu trebalo je više vremena za povlačenje adekvatnih poslovnih poteza. U kombinaciji sa brzom dinamikom iskorištavanja programa, to je dovelo do toga da brojna mikro poduzeća koja su se htjela podnijeti zahtjev za zajam nisu to stigla učiniti do iskorištenja sredstava.
Druga iteracija programa zajmova za obrtna sredstva, koja je i dalje u toku, nosila je i drugi set problema. U ovom slučaju oni su povezani s restriktivnim kriterijima prihvatljivosti korisnika zajma. Naime, ukoliko nisu zatvorena Odlukom Stožera Civilne zaštite, poduzeća su morala ostvariti 60% pad prometa. Prema DZS-ovim pokazateljima (DZS 2020: Tablica 2), mikropoduzeća čine 89,6% odnosno 91,8% poslodavaca u sektorima građevinarstva te trgovine na veliko i malo (područja F i G). Te su djelatnosti prema OECD 2020 među najpogođenijima pandemijskom krizom. Također, riječ je o niskoprofitnim djelatnostima, za koje pad poslovnih prihoda od 60% gotovo sigurno znači insolventnost.
3. Prijedlog izmjena programa COVID-19 zajam za obrtna sredstva
S obzirom na probleme detektirane na globalnoj i nacionalnoj razini, te specifično na probleme s kojima se mikro poduzeća susreću u provedbi programa COVID-19 zajam za obrtna sredstva predlažemo sljedeće izmjene:
1. Sniziti uvjet pada prometa za mikro poduzeća koja nisu zatvorena Odlukom Stožera Civilne zaštite sa 60% na ne više od 30% pada prometa.
2. Omogućiti dokazivanje pada prometa u obračunskom razdoblju po izboru prijavitelja (kvartalno ili godišnje).
3. Uvesti zaštitnu kvotu za mikro poduzeća.
Sniženje kriterija pada prometa omogućilo uskladilo bi propozicije programa s potrebama potencijalnih korisnika razmjerno veličini poduzeća. To bi omogućilo pristup sredstvima potrebnima za očuvanje likvidnosti i, posljedično, očuvanje radnih mjesta, onim poduzećima koja se objektivno nalaze u poteškoćama, a ne mogu postići pad prometa potreban za prijavu na program, jer bi to značilo da odlaze u stečaj.
Omogućivanje dokazivanja pada prometa u obračunskom razdoblju po izboru mikro poduzeća prijavitelja dodatno bi fleksibiliziralo proces prijave i prilagodilo je potrebama mikro poduzeća za održanjem likvidnosti u svrhu očuvanja radnih mjesta.
Uvođenje zaštitnih kvota za mikro poduzeća stavilo bi ih u ravnopravnu poziciju s malim i srednjim poduzećima u procesu prijave te onemogućilo da fond bude iscrpljen prije nego mikro poduzeća uspiju podnijeti prijave.
4. Literatura i izvori
Mirela Alpeza et al., Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – 2019. uključujući rezultate GEM – Global Entrepreneurship Monitor istraživanja za Hrvatsku za 2018. godinu, CEPOR, Zagreb, 2019.
Državni zavod za statistiku, „Strukturno-poslovni pokazatelji poduzeća u 2018”, Priopćenje br 15.1.2., 3. srpnja 2020.
GONG, „Pretražite popis korisnika COVID-19 potpore”.
Lucija Rogić Dumančić & Željko Bogdan & Irena Raguž Krištić, 2020. „Utjecaj COVID-19 krize na hrvatsko gospodarstvo”, Tradicionalni skup Hrvatskog društva ekonomista u Opatiji – objavljena poglavlja, u: Josip Tica & Katarina Bačić (ed.), Ekonomska politika u 2021. godini – Hrvatska poslije pandemije, volume 28, chapter 4, pages 121-163, Hrvatsko društvo ekonomista (Croatian Society of Economists).
IZVJEŠTAJ ANKETE. Utjecaj krize uzrokovane COVID-19 virusom namikro, male i srednje poduzetnike u Hrvatskoj, prosinac 2020.
OECD, Coronavirus (COVID-19): SME Policy Responses, July 15 2020
Lamia Kamal-Chaoui, „Rescuing SMEs from the COVID storm: What’s next?”, OECD, 26.5.2020