Nova godina donosi nove EU fondove. U razdoblju od 2021. do 2027. godine Republika Hrvatska će na raspolaganju imati dvostruko više sredstava na raspolaganju nego u sedmogodišnjem razdoblju koje upravo završava. U ovoj analizi pokušavamo odgovoriti na pitanja što možemo očekivati i kako bolje koristiti EU fondove no dosad.
Piše: Luka Matić
Tokom 2020. godine u više smo navrata imali priliku čuti o tome što će se poduzetništvu nuditi iz EU fondova u nadolazećem Višegodišnjem financijskom okviru (proračunu) EU za razdoblje od 2021. do 2027. godine. U ovom članku sumirao sam ono što nam je zasad poznato o razdoblju korištenja EU fondova od 2021. do 2027. godine, kao i prijedlog poboljšanja programiranja fondova prema projektu Ane Fresl i Velimira Šonje. Detaljnije informacije o operativnim programima kojima će se provoditi EU fondovi u hrvatskoj imat ćemo u prvoj polovici 2021. godine kad Vlada pripremi njihove nacrte i ispregovara ih s institucijama EU. Korištenje sredstava iz novih fondova očekuje se krajem 2021. godine, a do tada ćemo koristiti neiskorištena sredstva postojećeg financijskog okvira za razdoblje 2014-20.
Koji su novci u EU fondovima?
Prvo da razjasnimo o kojim sredstvima govorimo. Za razliku od država članica, koje donose godišnje proračune, EU donosi sedmogodišnji proračun koji se službeno zove Višegodišnji financijski okvir (VFO).
EU fondovi koji su nam na raspolaganju u 2020. godini još se uvijek financiraju iz VFO 2014-2020. Iako novi VFO 2021-2027 stupa na snagu početkom nove godine, sredstva iz prethodnog VFO-a trošit će se još pune tri godine, do kraja 2023. godine.
Kad VFO 2021-27 stupi na snagu, i Hrvatska će kao i druge države članice pripremiti i ispregovarati svoje operativne programe za provedbu novog VFO. Prema najavama, programi u sklopu novog VFO trebali bi se početi izvoditi krajem 2021. godine.
Uz dva VFO-a na snagu će stupiti i Recovery and Resilience Facility kao odgovor na klimatsku i pandemijsku krizu. RRF je predviđen za razdoblje 2021-23, međutim će se njegova sredstva moći koristiti do 2026. godine.
Dakle, do kraja 2023. godine koristit ćemo sredstva VFO 2014-20, RRF-a i VFO 2021-27. Zatim ćemo do kraja 2026. godine koristiti sredstva RRF-a i VFO 2021-27, a nakon toga samo VFO 2021-27.
U kojem obliku očekivati sredstva?
Dosad su sredstva EU fondova bila dostupna kao bespovratne potpore ili kao linije zajmova i kredita sa subvencioniranim kamatnim stopama.
Otkako su se počeli voditi neformalni razgovori o novom VFO, govori se o tome da će novi VFO donijeti smanjenje udjela bespovratnih potpora, a povećanje udjela subvencioniranih linija kredita i zajmova. Koji će biti omjeri bespovratnih sredstava i subvencioniranih kredita i zajmova znat ćemo kada budu doneseni operativni programi temeljem kojih će se u Republici Hrvatskoj provoditi EU financiranje.
Ono što zasigurno znamo je da će zajmovi i bespovratna sredstva biti podjednako zastupljeni u instrumentima RRF-a. Naime, u ukupni iznos od 672,5 milijardi eura ulazi 312,5 milijardi eura bespovratnih sredstava i 360 milijardi eura namijenjenih za zajmove i kredite.
Čemu će sredstva biti namijenjena
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU najavilo je da će uz operativne programe Konkurentnost i kohezija te Učinkoviti ljudski potencijali za razdoblje 2021-2027 biti uveden i novi Integrirani teritorijalni program.
Kad bude prihvaćena podjela Hrvatske u četiri statističke regije (NUTS 2 regije: Panonska, Sjeverna i Jadranska Hrvatska te Grad Zagreb) umjesto dosadašnje dvije (Kontinentalna i Jadranska Hrvatska), ITP će omogućiti rezerviranje i programiranje posebnih sredstava za svaku regiju ponaosob.
To znači da će poduzeća iz Slavonije i Baranje, koja su dosad bila u istoj statističkoj regiji sa puno razvijenijim dijelovima kontinentalne Hrvatske, imati na raspolaganju sredstva koja su namijenjena samo njima i koja će trebati odgovoriti na njihove razvojne potrebe.
Uz regionalni ključ, sredstva će se dodijeljivati i po tematskim ključevima, sukladno ciljevima kohezijske politike EU u nadolazećem razdoblju. Ti ciljevi su fokusirani na zelene inovacije i zeleni rast, digitalne inovacije i digitalnu transformaciju te na aktiviranje potencijala ruralnih i podrazvijenih sredina.
Sredstva koja ćemo dobiti na raspolaganje kroz RRFbit će i programirana tako da 37% sredstava mora biti dodijeljeno zelenim, a 20% sredstava digitalnim projektima.
Što se može poboljšati u odnosu na dosadašnju praksu?
Na konferenciji koju je 13. 11. 2020. u Osijeku organizirala Hrvatska udruga poslodavaca, Ana Fresl i Velimir Šonje predstavili su svoj projekt Privatne investicije za Slavoniju. Cilj projekta je izraditi okvir za otklanjanje prepreka u implementaciji EU projekata na području Panonske Hrvatske u sljedećem programskom razdoblju.
Metodologija koju predlažu Fresl i Šonje odstupa od standardne glorifikacije EU fondova tako što priznaje da ih Republika Hrvatska dosad nije optimalno koristila.
Pretpostavka koju iznose je da postoje barijere efikasnom i neometanom korištenju EU projekata u privatnim investicijama te projektom žele odgovoriti na pitanje koje su to barijere. Priznajući da su neke barijere objektivne – kao primjerice regulativa o dodjeli potpora i zaštiti tržišnog natjecanja – Fresl i Šonje prekidaju praksu “žmirenja” na činjenicu da postoje i one barijere koje mogu biti otklonjene drugačijim programiranjem fondova. Stoga se pitaju je li moguće drugačije postaviti razvojnu viziju kako bi ona rezultirala većim brojem uspješnih privatnih investicija potpomognutih sredstvima EU fondova.
Operativno, njihov prijedlog polazi od faze u kojoj bi se izvršila analiza stanja gospodarstva te identificiranja potencijala i prepreka u novoj statističkoj regiji Panonska Hrvatska. Ova analiza sastojala bi se od mapiranja gospodarstva u slavonskim županijama. Na to bi se nadovezalo identificiranje slabosti u dosadašnjem predlaganju projekata temeljem analize podataka i empirijskog istraživanja među prijaviteljima. U trećem koraku izvršili bi pregled razvojnih dokumenata i gap analizu. To bi omogućilo da se utvrde raskoraci između strateških ciljeva i dosadašnjih, ali i planiranih natječaja.
Naposljetku, analizu bi slijedio okvirni dokument s preporukama za poboljšanje operativnih programa koji će biti osnova za financiranje investicija sredstvima EU fondova.