U Telegramu je izašao razgovor Marka Repickog s dr. sc. Ivom Tomić – glavnom ekonomisticom Hrvatske udruge poslodavaca. Iako članak ne odgovara na naslovno pitanje “Hoće li novi val korone potpuno uništiti hrvatsku ekonomiju?”, ipak nudi priliku da se podsjetimo nekih važnih poenti.
Mikro i mala poduzeća čine više od polovice ukupnog broja poslodavaca u Hrvatskoj, i zapošljavaju oko polovice ukupnog broja zaposlenih radnika. Analize učinaka pandemije pokazuju da mikro i mala poduzeća imaju zalihu gotovog novca kojom obično ne mogu financirati troškove hladnog pogona dulje od jednog mjeseca. To ih čini posebno osjetljivima na nagli pad prometa ili nemogućnost poslovanja iz bilo kojeg razloga.
Ranije analize – uglavnom rađene za potrebe izrade strateških dokumenata – pokazuju da je tržište financijskih instrumenata neprilagođeno mikro i malim poduzećima. Da je taj zaključak točan, imali smo prilike vidjeti po izbijanju pandemije proljetos, kada su “jedini spas” ovim poduzećima bile linije zajmova koje je nudio HAMAG-BICRO. Otkako su te linije zatvorene, svjedočimo daljnjim problemima s likvidnošću mikro i malih poduzeća.
Mjere očuvanja radnih mjesta HZZ-a donekle pomažu, ali nisu dovoljne. Ono što je potrebno su dvije vrste intervencija: 1) Bespovratna sredstva za unaprjeđenje poslovanja, koja će mikropoduzetnici moći koristiti za uvođenje novih proizvoda i usluga (prilagođenih novim potrebama, nastalima uslijed pandemije). To se u strateškim dokumentima naziva rezilijentnost. 2.) Povoljni krediti za obrtna sredstva koji će omogućiti mikro i malim poduzećima da izbjegnu ili premoste jaz likvidnosti, te za period korištenja kredita za obrtna sredstva iz prihoda stvore zalihu koja će ih učiniti otpornima na eventualnu buduću krizu likvidnosti.